Javnost i partnerstvo
Glavno načelo na kojem je bio baziran proces izrade Plana razvoja APV je načelo javnosti i partnerstva, koje je omogućilo učešće svih relevantnih zainteresovanih strana i ciljnih grupa, i u prikupljanju svih podataka neophodnih za izradu Plana razvoja i u definisanju prioritetnih ciljeva razvoja i optimalnih mera uz postizanje društvenog konsenzusa oko načina njihovog ostvarivanja. Glavni mehanizam za postizanje participacije su javne konsultacije koje su se sprovodile u svakoj fazi procesa izrade Plana razvoja. Cilj sprovođenja javnih konsultacija je bio uključivanje ne samo predstavnika relevantnih institucija, već i šire javnosti, a sam proces javnih konsultacija organizovan je na transparentan i inkluzivan način. Sa ciljem podizanja vidljivosti procesa izrade Plana razvoja, kreirana je internet stranica https://www.planrazvojaapv.rs/, koja je predstavljala platformu za masovnije uključivanje javnosti i institucija u proces izrade Plana razvoja.
Konsultativni proces pratio je celokupan proces izrade Plana razvoja i sastojao se od tri faze:
- U prvoj fazi javne konsultacije su pokrenute u cilju prikupljanja nedostajućih podataka i provere realnog stanja u analitičkim podlogama Plana razvoja. Pored objave na veb portalima, poziv je bio upućen na 600 i-mejl adresa predstavnika javnih institucija, kao i drugih zainteresovanih strana. U ovoj fazi je pribavljen 21 komentar, a prihvaćeno je i integrisano 16 komentara.
- Druga faza uključivala je medijsku kampanju „Uključi se i ti“, tokom koje su građani i građanke glasali za svoje prioritete u narednih osam godina. Pored toga, na veb sajtu Plana razvoja je postavljen upitnik za ispitivanje stavova šire javnosti s detaljnijim pregledom prioritetnih oblasti, koja je uključivala ocenu stanja i predlog promena. Blizu hiljadu pojedinaca učestvovalo je u drugoj fazi konsultativnog procesa.
- U okviru treće faze, javne konsultacije su pokrenute u cilju prikupljanja komentara i sugestija na predloge definisanih prioritenih ciljeva i mera. U ovoj fazi je pribavljeno 87 komentara, a prihvaćeno je i integrisano 55 komentara.
U cilju nastavka poštovanja načela javnosti i partnerstva, sprovedena je javna rasprava na tekst Nacrta Plana razvoja, tokom koje su prikupljani pisani komentari putem predefinisanih obrazaca. U okviru javne rasprave sprovedene su javne prezentacije u Novom Sadu, Somboru, Sremskoj Mitrovici i Zrenjaninu, koje je posetilo 270 zainteresovanih lica. Proces javne rasprave uključivao je i onlajn fokus grupa sa 20 učesnika, organizovanu od strane udruženja Femplatz u saradnji sa UN Women Serbia. Tokom trajanja javna rasprave primljeno je 39 sugestija i komentara, dok je u finalni Nacrt Plana razvoja potpuno uneto 19, a delimično 6 komentara.
U svim fazama procesa izrade Plana razvoja učestvovali su predstavnici sledećih institucija: svi sekretarijati Pokrajinske vlade, Republički zavod za statistiku – Sektor za AP Vojvodinu, Univerzitet u Novom Sadu, Univerzitet u Beogradu, Univerzitet Edukons, Naučno-tehnološki park Novi Sad, Poslovni inkubator Novi Sad, Privredna komora Vojvodine, JVP „Vode Vojvodine“, JP „Vojvodinašume“, Zavod za urbanizam AP Vojvodine, Regionalna razvojna agencija Bačka, Fond „Evropski poslovi“, Agencija Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u Srbiji – UNWomen. Učešće u izradi su, takođe, uzeli i Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj – NALED, Nacionalni savet Rusina, Forum Roma Srbije, Unija poslodavaca Vojvodine, Pokrajinski odbor UGS Nezavisnost, Savez samostalnih sindikata grada Novog Sada, Klaster transporta i logistike Vojvodine, Edukativni centar za obuke u profesionalnim i radnim veštinama, gimnazija „Jovan Jovanović Zmaj“. U izradi Plana razvoja su učestovovale i organizacije civilnog društva (Novosadska ženska inicijativa, Fondacija Ana i Vlade Divac, Inženjeri zaštite životne sredine, Nacionalni centar za talente, Evropski omladinski centar Vojvodine, Institut za medijaciju, pregovaranje i javne politike, Poslovi za mlade i Evropski omladinski centar Vojvodine), kao i pojedinci, stručnjaci iz pojedinih oblasti.

Pregled i analiza postojećeg stanja
Analiza postojećeg stanja je prvi korak u izradi Nacrta Plana razvoja AP Vojvodine 2023-2030. godine. Njen osnovni cilj je sveobuhvatno, objektivno i na pouzdanim podacima zasnovano sagledavanje zatečenog stanja razvoja.
Analitičke podloge za analizu stanja izrađene su od strane stručnog tima sa bogatim iskustvom u realizaciji sličnih projekata i ekspertizom iz oblasti ekonomskog i društvenog razvoja, infrastrukture i zaštite životne sredine. Dokument Plan razvoja sadrži najvažnije nalaze analize stanja u okviru svakog od četiri razvojna pravca.
Dodatni izvor verifikacije izrađene analize stanja predstavljao je proces javnih konsultacija sa zainteresovanim stranama, u kome su učestvovali predstavnici svih relevantnih organizacija civilnog društva, strukovnih udruženja i naučno-istraživačkih organizacija, kao i predstavnici javne uprave, uključujući i organe pokrajinske i državne uprave.
Pregled i analiza postojećeg stanja rađena na osnovu analitičkih podloga predstavljala je osnov za definisanje vizije i prioritetnih ciljeva, kao i mera za postizanje zadatih ciljeva.
Društveni razvoj pokriva teme iz oblasti socijalne politike, socijalne zaštite, obrazovanja, inovacija, nauke, zdravstva, omladinske politike, sporta, kulture, demografije, ravnopravnosti polova, nacionalnih manjina i dr.
Zaštita životne sredine pokriva teme: upravljanje otpadom, kvalitet vode, kvalitet zemljišta, kvalitet vazduha, zaštićena prirodna dobra, buka u životnoj sredini itd.
Ekonomski razvoj pokriva teme iz oblasti privrede, turizma, malih i srednjih preduzeća i preduzetništva, poljoprivrede i ruralnog razvoja, inovacija, nauke, digitalizacije, pametne specijalizacije itd.
Infrastruktura pokriva teme iz oblasti energetike, obnovljivih izvora energije, saobraćajne infrastrukture, telekomunikacija, urbanog razvoja, elektroenergetskog sektora, IKT itd.









