Nakon Novog Sada, javna prezentacija o Nacrtu Plana razvoja AP Vojvodine 2023-2030. održana i u Somboru

Nakon Novog Sada, danas je u Somboru održana druga po redu javna prezentacija o Nacrtu Plana razvoja AP Vojvodine 2023-2030. godine, dokumentu koji će trasirati razvojni put AP Vojvodine u narednih osam godina.
Javnu prezentaciju u Somboru otvorila je Maja Sokić Heger, predstavnica Razvojne agencije Vojvodine, a nakon toga se prisutnima obratio zamenik pokrajinskog sekretara za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu, Radivoj Paroški, istakavši da je za dokument o kojem danas diskutujemo bilo potrebno 2 godine intenzivnog rada i da je u njegovu izradu bilo uključeno više od 20 institucija sa preko 100 stručnih predstavnika.
“Danas smo u Somboru, da čujemo još neke predloge, sugestije kao i konstruktivne kritike koje će doprineti tome da ovaj dokument bude još kvalitetniji i bolji”, poručio je Paroški i podsetio da će se Plan razvoja AP Vojvodine sprovoditi kroz planove razvoja lokalnih samouprava, a kako je rekao, već 32 lokalne samouprave donele su svoje planove razvoja, što je finansijski podržao Pokrajinski sekratarijat za ragionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu.
Tokom tri bloka sesija, na temu ubrzanog ekonomskog razvoja, zaštite životne sredine, interkulturalnosti, energetske efikasnosti i digitalizacije i saobraćaja u AP Vojvodini, govorili su predstavnici pokrajinskih sekretarijata i Razvojne agencije Vojvodine.
Nakon perioda javne rasprave koji se završava 25. januara, o Planu razvoja AP Vojvodine 2023-2030 izjašnjavaće se poslanici Skupštine AP Vojvodine.




Pregled i analiza postojećeg stanja
Analiza postojećeg stanja je prvi korak u izradi Nacrta Plana razvoja AP Vojvodine 2023-2030. godine. Njen osnovni cilj je sveobuhvatno, objektivno i na pouzdanim podacima zasnovano sagledavanje zatečenog stanja razvoja.
Analitičke podloge za analizu stanja izrađene su od strane stručnog tima sa bogatim iskustvom u realizaciji sličnih projekata i ekspertizom iz oblasti ekonomskog i društvenog razvoja, infrastrukture i zaštite životne sredine. Dokument Plan razvoja sadrži najvažnije nalaze analize stanja u okviru svakog od četiri razvojna pravca.
Dodatni izvor verifikacije izrađene analize stanja predstavljao je proces javnih konsultacija sa zainteresovanim stranama, u kome su učestvovali predstavnici svih relevantnih organizacija civilnog društva, strukovnih udruženja i naučno-istraživačkih organizacija, kao i predstavnici javne uprave, uključujući i organe pokrajinske i državne uprave.
Pregled i analiza postojećeg stanja rađena na osnovu analitičkih podloga predstavljala je osnov za definisanje vizije i prioritetnih ciljeva, kao i mera za postizanje zadatih ciljeva.
Društveni razvoj pokriva teme iz oblasti socijalne politike, socijalne zaštite, obrazovanja, inovacija, nauke, zdravstva, omladinske politike, sporta, kulture, demografije, ravnopravnosti polova, nacionalnih manjina i dr.
Zaštita životne sredine pokriva teme: upravljanje otpadom, kvalitet vode, kvalitet zemljišta, kvalitet vazduha, zaštićena prirodna dobra, buka u životnoj sredini itd.
Ekonomski razvoj pokriva teme iz oblasti privrede, turizma, malih i srednjih preduzeća i preduzetništva, poljoprivrede i ruralnog razvoja, inovacija, nauke, digitalizacije, pametne specijalizacije itd.
Infrastruktura pokriva teme iz oblasti energetike, obnovljivih izvora energije, saobraćajne infrastrukture, telekomunikacija, urbanog razvoja, elektroenergetskog sektora, IKT itd.







